"Defendendo a Independencia de Timor-Leste"

"Defendendo a Independencia de Timor-Leste"

quinta-feira, 15 de novembro de 2007

Komunikadu Imprensa -FUNDU MINARAI TIMOR-LESTE: TERSEIRU LUGAR IHA MUNDU

FRENTE REVOLUCIONÁRIA DO TIMOR-LESTE INDEPENDENTE
FRETILIN



KOMUNIKADU IMPRENSA
15 Novembru 2007

FUNDU MINARAI TIMOR-LESTE: TERSEIRU LUGAR IHA MUNDU

Fundu Minarai Timor-Leste ne'ebé Governu FRETILIN lidera hosi Alkatiri
hari'i iha 2005 no ema rekoñese diak tebes, hetan terseiru lugar iha
mundu liu hosi avaliasaun ne'ebé " Peterson Institute for
International Studies" halo ba fundu 32 estadu nian ne'ebé hari iha
rai 28. . Timor-Leste hetan pontus barak liu rai barak ne'ebé
independente kleur ona no dezenvolvidu liu hosi avaliasaun ne'ebé
halo hosi "think tank" ida ne'e iha Washinton.

Dr. Mari Alkatiri, ex- Primeiru Ministru RDTL nian no Minsitru ne'ebé
responsável ba dezenvolve minarai bainhira Fundu ne'e hari'i iha
Timor-Leste, hatete " Avaliasaun ida ne'e halo Timor-Leste sai númeru
1 iha ASEAN ( Asosiasaun rai ne'ebé halo parte Sudeste Aziátiku).
Timor-Leste iha pontus a'as liu Singapura, rai ne'ebé rekonesidu
katak iha transparénsia a'as tebes no Timor-Leste hetan mo'os pontus
internasional barak liu rai barak hanesan Austrália, Canadá no
Amérika".

Institutu Petersen uza kritérius oi'oin ba halo avaliasaun ne'e
hanesan Estrutura, Governasaun, Transparénsia no Prestasaun Kontas no
mo'os Fundu ninia komportamnetu no sukat Fundu ida –idak ninia
pozisaun tuir sistema ne'ebé fó pontuasaun máxima 25.

"Timor-Leste hetan 21.75 pontus. Nova Zelándia maka hetan primeiru
lugar ho 24 pontus, tuir fali Noruega ho 23 pontus.Buat ne'ebé halo
ita nia laran kmanek tebes maka kritériu importante kona ba
transparénsia no prestsaun kontas tamba ita nia Fundu Minarai hetan
segundu lugar ho11.75 pontus hosi pontuasaun máxima 12. Kona ba
kritéiru ida ne'e , ita hetan pontus liu Fundu Minarai Noruega nian.
Iha área estrutura nian, Fundu Minarai Timor-Leste nian hetan
pontuasaun máxima (8 pontus)".

:"Ida ne'e halo ita sinti orgullu tebes", " Dr Alkatiri hatete. "Ita
konvida ema Noruega nian mai to Timor-Leste hodi hatudu dalan diak
mai ita tamba sira halao Fundu Minarai tinan barak ona no hatudu
katak sira halao ho transparénsia no halo prestasaun kontas diak
tebes. Sira rasik hatete mai ami katak Fundu Minarai Timor Leste nian
sai núdar "Norway plus" katak Timor-Leste tuir sira nia modelu,
modelu ida ké diak tebes, maibé Timor-Leste nian diak liu sira nian,
tamba adopta mo'os medidas foun balu ne'ebé kaer metin liu ita nia
Fundu Minarai. Sira dehan mai ami katak sira hakarak mo'os haktuir
medidas ne'ebé Timor-Leste adopta hodi hadia diak liu tan sira nia
Fundu".

"Ita haklaken tebes katak avaliasaun ne'e halao ho dadus kona ba
kapasidade operasional ne'ebé ita nia Fundu iha ohin loron hammutuk
ho informasaun no dadus ne'ebé sai ona ba publiku. Ho ida ne'e sira
hatudu katak sira halao avaliasaun ne'e ho transparénsia a'as. Ida
ne'e signifika katak sira sukat lolós ho valor internasional ita nia
dezeju politiku no determinasaun ne'ebé ita hatudu bainhira ita aprova
lei Fundu Minarai atu proteje rikusoin ne'ebé iha valor a'as tebes ba
ita nia povu nia futuru no ba jerasaun foun aban bai rua nian", Dr.
Alkatiri hatete.

".Ita foin mak ukun tinan balu deit, hetan ona terseiru lugar iha
mundu. Ne'e hahalok ida ke halo ema admira tebes ita. Prezidente
Ramos Horta foin lalais ne'e hatete iha Assembleia Jeral Nasoens
Unidas katak komunidade internasional tenke iha pasiénsia tamba
Timor-Leste foin mak ukun a'an tinan lima. Atu harii deit restaurante
China iha Manathan –Amerika, tenke lori liu tinan lima", Ramos Horta
hatete.

"Lalika halimar ta'an. Ita timor oan hatudu duni ba mundu tomak no
ita mo'os bele haré saída maka ita halo iha tinan lima nia laran tamba
ita iha dedikasaun polítika no determinasaun ba halao jestaun diak ba
ita nia riku soin minarai. Halao ho kuidadu, responsabilidade,
trasnparénsia no prestasaun kontas hodi ita labele haktuir esperiénsia
a'at rai barak hetan. Minarai sai fali "maldisaun" - rai barak uluk
riku ho minarai, maibé, ikus mai, kiak rabat rai no tusan barak"
Dr. Alkatiri hatutan.

"Iha kampaña ba eleisaun , no ohin loron mo'os, ema balu kontra
nafatin FRETILIN bainhira ami koalia hasoru "mudansas" ba Fundu
Minarai. Agora ami hatete : " Labele halo mudansa barak. Halo deit
bainhira bainhira ita bele hadia Fundu ne'e atu hetan primeiru lugar,
la'os atu hakiduk husi nº 3."

" Hau preokupa tebes katak ida ne'e akontese tiha ona, maibé, sei
dauk tama iha avaliasaun ne'ebé Institutu Peterson foin halo. Hau
refere ba osan tokum 40 (US$40 milloens) ne'ebé Parlamentu Nasional
autoriza Governu foti hosi Fundu Minarai. Molok autoriza foti osan
ne'e, sira la konsulta uluk Konsellu Konsultivu ba Fundu Minarai tuir
lei Fundu Minarai nia ezijénsia. Bankada FRETILIN protesta makas
kontra ida ne'e, maibé, deputadus sira seluk la simu".

"Hau hanoin katak bainhita Institutu Peterson halo fali avaliasaun, ,
Parlamentu ninia desizaun sei afekta pozisaun Fundu Minarain
Timor-Leste nian kona ba transparénsia no prestsaun kontas. Ida ne'e
halo ita nia laran taridu teb'tebes. Maibé FRETILIN sei la tu'ur nonók
deit atu husik ema seluk sobu hahalok ne'ebé halao diak. Ami garante
ida ne'e. Ami sei tuba rai metin hodi Fundu ne'e metin nafatin ho
kualidade a'as,ne'ebé mundu rekoñese tiha ona, hodi bele fó
benefísiu ba gerasaun ohin loron nian no ba aban bai rua nian".

" Sr. Gusmão no Sr. Horta koalia bei'beik katak ita tenke hasai ta'an
osan hosi Fundu Minarai tamba ita presiza gasta osan ohin kedas, la'os
atu rai ba aban bai rua. Sira nain rua hatutu katak sira la
kompreende oinsá maka ita uza osan hosi Fundu Minarai. Ita gasta
dadauk, mai bé, ita gasta ho sustentatibilidade, katak ita hanoin no
haré mo'os ba nesesidade aban bai rua nian. Ita sei iha osan barak ba
ita gasta sé ita la uza arbiru deit no la halo korupsaun iha tinan ida
ne'e no tinan seluk", Dr. Alkatiri hatete.

"Sira la hatete mai ita katak ita iha limitasaun barak atu oinsá gasta
lalais no osan hira maka ita bele gasta. Sira hanoin katak ita bolu
deit konsultor internasional no kompañia estranjeiru mai Timor-Leste
halo servisu ne'ebé ita nia negosiantes seidauk bele halo. Hau kontra
hanoin ida ne'e no hau fiar katak maluk barak hanoin hanesan hau. Ita
labele fui be'e liu litru ida, iha botir litru ida nian. Be'e sei suli
sai no estraga deit."

"Ita nia povu sei la simu benefísius. Kompañia internasional bo'ot
sira no ema balu mak sei habokur a'an ho ósan ne'ebé pertense ba ita
nia povu.. Ne'e maka diferensa bo'ot entre sira ho ami. Tamba ne'e
perigu bo'ot tebes bainhira sira loke Fundu Minarai atu kokir bei'beik
osan hosi ne'ebá, tuir sira nia hakarak, " Dr. Alkatiri hatete.

Kréditu ohin loron Fundu Minarai Timor-Leste nian iha ona osan liu
1.8 billioens dólares amerikanus no konsegue ne'e iha tinan balu
deit. Iha tinan 2010 bele liu US$10 billioens, ósan ne'ebé Fundu Nova
Zelândia iha ohin loron, ne'ebé a'as liu iha mundu, maibé sira halao
iha tinan barak nia laran. "Importante katak ita hetan terseiru lugar.
Ita haktuir esperiénsia rai sira seluk nian no aprende ho sira nia
esperiénsia. Sira lakon osan balu iha prosesu ne'e. Ita tenke proteje
no haré oinsá maka halao Fundu ne'e", Dr. Alkatiri hakotu.


Hakarak hatene ta'an informasaun, bele dere arame ba: José Teixeira,
deputadu FRETILIN, tel. +670 728 7080/0407 293 365

Sem comentários: