"Defendendo a Independencia de Timor-Leste"

"Defendendo a Independencia de Timor-Leste"

quinta-feira, 17 de julho de 2008

Comunicado de Imprensa da Bancada da FRETILIN: "Fretilin Contra Dekretu Lei Fundo de Estabilizasaun Ekonomiku"

BANCADA FRETILIN
COMUNICADO DE IMPRENSA



"Fretilin Contra Dekretu Lei Fundo de Estabilizasaun Ekonomiku"


Ohin Fretilin hakarak manifesta nia preokupasaun kona ba proposta ida iha orsamentu rectifikativu nebe'e tuir ami nia hare'e nakonu ho ilegalidade no laiha transparencia.

Deklarasaun ne'e fo sai hosi Chefe Bankada FRETILIN, Aniceto Guterres, Lio hosi Komunikado Imprensa, Quinta Feira (16/10), relasiona kona ba dekretu lei kona ba Fundo de Estabilizasaun Ekonomiku nebe'e Konselho Ministru Aprova ona ho hetan ona promulgasaun hosi Presidente da Republika Ramos Horta, Maske iha buat barak no seluk iha orsamentu rectifikativu nebe'e ema barak preokupa proposta atu hari'i Fundo de Estabilizasaun Ekonomiku ne'e proposta projetu ida.

Iha loron 14 de Julho 2008, Presidente da Republika promulga (maibe sei hein publikasaun) Dekretu lei nebe'e kria fundo lei ida nebe'e governu de facton ne'e hakarak Parlamentu aprova $ 240 milhoes, no fo kbit ba governu de faktu ne'e atu gasta ba objektivu nebe'e seidauk klaru iha pagina ida ho balun deit no artigu 8 deit.

Osan boot $ 240 milhoens, osan nebe'e representa orsamentu geral de estadu nia ba tinan 2002-2005 hamutuk sei gere ho pagina ida ho balun no artigu 8 deit.

Fretilin contra dekretu lei ne'e no proposta atu hasai osan hosi fundu mina rai tamba tuir ami nia hare'e ida ne'e tentativa suspeita ida atu hasai osan hosi fundu minarai sein liu hosi dalan nebe'e transparenti no responsavel.

Ita hare'e iha aritigu 2 lei ne'e nian katak, objektivu atu sosa aihan combustivel no materia construsaun sivil, maibe depois iha artigu 4,5 no 6 laiha mekanismu ka prosedimentu oin sa bele halo ida ne'e, no halo gestaun ba objektivu ida ne'e. Dehan deit katak ida ne'e sei tuir mai bainhira "diploma propiu sei aprova".

Ho respeitu boot ida ne'e laiha transparensia, no hatudu atitude halimar ho orgaun soberanu povu nian- Parlamentu Nasional.

Governu de factu ne'e hanoin saida bainhira haruka pedidu osan bot nee mai Parlamentu no hein deit Parlamentu aprova deit osan boot ne'e sein hatudu regras no prosedimentu tuir lei hodi nune'e ita bele fiskaliza sira nia lalaok aban bain rua? Tamba laiha duni regras no prosedimentus.

Governu husu deit PN aporova orsamentu osan boot liu ho objetivu atu hari'i fundo ida nebe'e sira atu hodi uza hanesan saku azul. Maibe atu sosa tuir prosidementu no regras konkursu ka atu fo kontratu atu sosa aihan, konbustivel, no material konstrusaun liu hosi prosesu bolu deit no entrega deit ba maluk Partido ida nian deit hanesan ema barak kestiona ohin loron kona ba kontratu $ 14 milhoens sosa fos. Prosesu sosa fos neebe hetan mos kritika husi bankada CNRT rasik maibe seidauk hetan esklaresimentu diak no los husi governu de faktu.

Hodi ida ne'e mak ami FRETILIN dehan, tentativa ida ne'e atu buka dalan hasai osan hosi fundo mina rai no lori ba fahe kontratus ba maluk ne'e, Fretilin sei kontra!.

Ho tentativa ida ne'e governu AMP hatudu dalan ida tan katak sira la seriu atu halao exekusaun no gestaun osan povu nian ho seriadade, responsabilidade, honestidade no transparensia.

Ita hare'e ona ho assuntus importanti barak katak sira subar deit. Akordu fo rai luan Povo nian ba kompanhia husi liur ba tinan atus ida atu kuda Tohu subar. Akordu fo direitu ba kompanha mina rai husi liur atu faan gas hosi greaten sunrise subar. Kontratu sosa kareta luxu ba deputados ho subar. Agora a'at liu maka fundo boot liu ho osan $ 240 milhoens subar iha diploma lei nebe'e Parlamentu seidauk hare'e.

Ami Fretilin hatene ona katak partidu no deputadu balun iha consiensia atu kontra tentativa ida ne'e. Ami apela mos ba maluk sira seluk nebe'e vota bebeik ba AMP, nebe'e tuir governu deit, mai ita hasoru tentativa ida ne'e tamba ladun iha povu nia interese. Hanesan ita halo ba lei kilat, mai ita vota ho konsiensia ba povu nia diak , rai ne'e dia futuru no paz no estabilidade, em vez de tuir deit ema balun nia intensaun nebe'e la transparenti, la mos la diak ba it nia rai no povu..

Fretilin concorda ho inisiativa hodi tulun povu hasoru krizi aihan no kombustivel, maibe laos liu hosi poposta nebe'e laiha transparensia no sei habokur deit balun no povu sei kiak no hamlaha nafatin. Iha debate orcamentu Fretilin sei halo proposta oin sa bele hasoru ida ne'e ho seriadade, responsabilidade no transparensia.

Atu hetan Info bele kontaktu
Media Office Bankada FRETILIN
Nilva G, Hp 7340389

Sem comentários: