"Defendendo a Independencia de Timor-Leste"

"Defendendo a Independencia de Timor-Leste"

sexta-feira, 8 de junho de 2007

Komunikadu Imprensa - FRETILIN-nia plataforma forte ba kresimentu ekonómiku

Vota ba FRETILIN!
Eleisoens Parlamentares 2007

"Defende Timor-Leste ninia independénsia"


Komunikadu imprensa
6 Juñu 2007

FRETILIN-nia plataforma forte ba kresimentu ekonómiku

Ekonomia Timor-Leste nian sei buras ho média 7% iha termus reais
durante tinan 5 mai ne'e, tamba governu FRETILIN nian nahe hela
plataforma forte ida, Primeiru Ministru Estanisau da Silva dehan ohin.

Da Silva, kandidatu parlamentár FRETILIN nian ba eleisaun lejislativa
iha loron 30 fulan Juñu mai ne'e, dehan katak Ministério de Planos e
das Finanças maka fó previzaun ba kreximentu GDP (Produtu Internu
Brutu) ne'e .

"Iha tinan 5 liu bá ne'e Governu FRETILIN nian hala'o ona programas ho
polítikas oi'oin ne'ebé loke dalan ba plataforma ida ke fó
kreximentu ekonómiku ida forte no mós sustentável," nia dehan.
"Kresimentu ne'e sei lori benefísius reais ba povu Timor-Leste tomak."

"Dala barak ema haluhan katak bainhira FRETILIN hahú ukun, governu
ne'e laiha osan nein ida atu gasta no nasaun ne'e nia infraestrutura
kuaze mamuk.

"Iha tinan 5 nia laran ami konsege harii, hosi kraik ba leten,
instituisaun Estadu nian hotu-hotu, liu-liu ajénsia governu nian atu
lori servisu oioin ba povu Timor-Leste.
"Ami mós tenke dezenvolve leis hodi regula governu nia lalaok."

Fundu Petrolíferu
Da Silva dehan katak hafoin negosia akordu mina-rai Tasi Timor nian ho
susesu, FRETILIN estabelese kedas Fundu Petrolíferu ne'ebé banku
independente, Autoridade Bancária de Pagamento, maka maneja.

"Ami estabelese mekanizmus legais hodi regula uzu ba Fundo Petrolífero
ne'e hodi halo fundu ne'e sai transparente no mós responsável, nune'e
para bele proteje fundu ne'e hosi korrupsaun ho administrasaun-aat,"
nia hatete.

"Internasionalmente ema dehan Fundu Petrolífero Timor-Leste nian ne'e
maka transparente liu iha mundu tomak."

Saúde
Da Silva dehan governu FRETILIN nian fó ba ema hotu-hotu asesu
gratuitu ba ospitál no servisu saúde báziku sira.

Nia dehan governu ne'e gasta tiha ona osan USD$30 milloens hodi
estabelese estrutura nasionál saúde nian.

"Governu ne'e reabilita no mós aumenta hela ospitál nasionál iha Dili
ho kustu USD$9 milloens. Ospitál de referénsia lima mós agora harii
hela iha distritu Oécusse, Bobonaro, Ainaro, Baucau ho Covalima ho
kustu USD$16 milloens.
Governu ne'e mós kaer hela konstrusaun ba laboratóriu nasionál ida no
harii ona sentru saúde 47 no postu saúde 104 iha rai-laran tomak.

Da Silva elojia programa saúde bilaterál ne'ebé asina hamutuk ho Cuba.
Iha programa ne'e governu Cuba nian hatán fó treinu ba doutór
Timor-oan1000 iha sira nia universidade. Governu Tmor-Leste nian la
selu buat ida ba treinu ne'ebé estudante sira ne'e simu.

"Agora ita iha estudante Timor-oan 698 maka estuda medisina iha Cuba
no governu Timor-Leste sei haruka tan estudante tinan ida ne'e to'o
halo kuota estudante 1000.

"Bainhira estudante sira ne'e fila hotu hosi Cuba, Timor-Leste sei iha
pelomenus doutór ida iha suku ida-idak, iha suku 442 Timor-Leste
tomak. Ida ne'e númeru ida barak liu duké tempu horiuluk molok ita
restaura independénsia iha tinan 2002."

Da Silva kontinua katak iha programa bilaterál kona ba saúde ne'e,
Cuba mós haruka ona mai Timor-Leste doutór na'in 228, enfermeiru sira
na'in 23, téknikus saúde nian na'in 40 ho profesór lian españól na'in
11. Nia dehan katak estudante Timor-oan na'in 105 estuda hela
"Medisina Não-Covencional" iha ita nia rain hamutuk ho espesialista
saúde nian hosi Cuba.

Eskolas
Da Silva dehan katak governu FRETILIN nian dezenvolve ona kurríkulu ba
eskola primária ho sekundária no mós hapara tiha kaixa eskolár hosi
inan-aman sira ba eskola primária. "Governu agora servisu hela atu oin
sá hapara tiha mós kontribuisaun inan-aman nian ba eskola sekundária,"
nia hatete.

"Ami mós renova tiha ona kuaze eskola hotu-hotu no komunidade
hotu-hotu agora iha asesu ba edukasaun primária. Ohinloron, labarik
Timor-oan sira, 80% maka atende eskola primária.

"Programa fó-han ba estudante sira iha eskola primária ne'e sei halao
ba área hotu-hotu iha rai-laran tomak iha tinan oin".

"Governu ne'e mós servisu hamutuk ho Igreja atu loke tan eskola
sekundária. Governu ne'e sente orgullu atu fó asisténsia finanseira bá
Igreja barak liután atu kaer eskola katólika, primária ho sekundária
ho sira nia programa sosiál.

"Ami iha mós kometimentu atu fó asisténsia finanseira ba eskola
privada hosi grupu relijiozu sira seluk."

Alfabetizasaun ba adultu sira
Kampaña nasionál ba alfabetizasaun (lé no hakerek) ema adultu sira,
lansa foin daudauk ne'e iha rai-laran tomak, iha objetivu atu hatún
tiha númeru analfabetus ba sorin balu iha tinan lima nia laran no
halakon tiha analfabetizmu até tinan 2015. "Lansamentu ba kampaña ne'e
kria tiha servisu fatin 500 ba Timor-oan sira," da Silva hatete.

Agrikultura
Da Silva dehan governu ne'e mak responsável ba aumentu produtividade
agríkola iha tinan lima nia laran.

"Porezemplu, ami hasa'e ona produsaun foos nian hosi média 1,5
toneladas kada hektár ba 2,2 toneladas kada hektár. Foin daudauk ne'e
ami mós lansa variedade foun fini foos ho batar nian atu hasa'e tan
produsaun hahán.

"Proporsaun ba foos importadu ne'ebé ita presiza hodi fó-han
populasaun tun hosi doistersus (dua pertiga) ba untersu (sepertiga)
hosi konsumu doméstika," nia hatete.

"Maske ho rekursus oi'tuan deit, ita reabilita tiha ona sistema
irigasaun boot na'in hira ona no fó mós fundus ba sistema irigasaun
ki'ik-oan sira ne'ebé mai hosi inisiativa komunidade nian.

"Ministério de Agricultura tinan ida ne'e introdús Fundu
Dezenvolvimentu Komunitáriu. Ho ida ne'e suku ida-ida hosi suku 442
ne'e sei simu USD$10,000 ba programa dezenvolvimentu komunitáriu.
Kustu totál ba Fundu Dezenvolvimentu Komunitáriu ne'e besik US$4,7
millaun.

"Fundu Dezenvolvimentu Komunitária ne'e hanesan ezersísiu ida hosi
governu atu halo avaliasaun ba nesesidade no kapasidade komunidade
nian. Governu FRETILIN nian hakarak kontinua ho programa ne'e ba tinan
lima mai ne'e tan.

"Programa ne'e kria ona servisu ho dezenvolve inisiativa komunidade
baze nian iha área rural (foho) sira."

Empregu ho treinu profisionál
Governu FRETILIN nian introdús Fundu ba Treinu Profisionál (Employment
Vocational Training Fund) ne'ebé sei fó fundus ba sentru treinu nian
iha komunidade laran atu hato'o treinu profisionál ba ema dezempregadu
(servisu laiha) sira.

"Governu ne'e loke ona Sentru Empregu (Employment Centre) iha distritu
Baucau, Oécusse, Dili ho Bobonaro no sei loke tolu tan iha tinan
fiskál mai ne'e. Sentru Empregu sira ne'e sei ajuda ema hetan
servisu," da Silva dehan.

"Governu FRETILIN nia programa troka osan ba servisu/dame (cash for
work/peace) kria mós empregu barak ne'ebé benefisia ona ema na'in
37,000 to'o ohin."

Veteranu sira
Da Silva dehan Governu FRETILIN halo dadaun hela regulamentu ba selu
pensaun ba veteranu rezisténsia no katak hahalok ida ne'e besik
ramata ona.
Tinan kotuk mak Parlamentu pasa lejizlasaun atu estabelese estrutura
legál ba programa ne'e.

Investimentu
Governu FRETILIN nian prepara ona programas investimentu sektoriál
(sector investment program) ne'ebé estabelese prioridade ba
instituisaun ida-idak nian hosi governu no estadu nian hodi sira bele
dezenvolve projetu detalladu ba investimentu.

Da Silva dehan ida ne'e sei kontribui ba halao lalais liu
dezenvolvimentu infraestruturas iha tinan lima oin mai.

"Ami halo ona revizaun ba sistema jestaun finansas nian no mós ba
sistema fiskál atu halo desentralizasaun ida ho kuidadu ba
responsabilidade finanseira.

Lejizlasaun ne'ebé estabelese estrutura legál rua ne'e sei lori ba
aprovasaun iha Parlamentu Nasional ne'ebé sei hari hafoin eleisoens
2007 ."

Eletrisidade
Governu FRETILIN nian sei finansia tomak estasaun idroelétrika ( fó
enerjia elétrika ho forsa bee nian) iha Ira Lalaro iha tinan lima oin
mai ne'e ho kustu entre US$90 to'o US$100 milloens. "Estasaun
eletrisidade ida ne'e sei fó eletrisidade ba rai-laran tomak," da
Silva dehan.

"Tanba Governu iha osan nato'on ona hosi fundu petrolíferu, ami bele
halo funsiona estasaun eletrisidade rurál 31 ho mina-rai natón ba
oras 6 loron ida-ida - Governu la importa sé la iha garantia atu
hetan fila fali osan nebé gasta ba mina-rai ba estasaun hirak ne'e"

Bee-hemu
Da Silva dehan fornesimentu bee-hemu nian ne'e maka medida xave ida
atu hadi'a populasaun nia saúde. "Bainhira projetu konjuntu Governu
Timor-Les nian ho Governu Japaun hodi reabilita planta ba tratamentu
bee Dili nian ramata, signifika katak Dili ohin loron iha bee-hemu
barak liu dala 10 duké kualkér tempu ida antes restaurasaun ba
independénsia.

"Governu nia planu tuir mai maka atu reabilita no mós aumenta tan
sistema ba tratamentu bee nian iha Ainaro no Same.

"Importante tebetebes ba ita atu rekoñese katak ema barak tebe-tebes,
iha áreas rurais, maka iha ona asesu ba bee-moos, iha tinan 5 kotuk
nia laran. Porezemplu, 80% populasaun Ataúro maka agora hetan asesu ba
bee-moos, ema barak liu mak hetan iha tempu antes restaurasaun
independénsia nian.

Telekomunikasaun
Da Silva dehan governu FRETILIN nian maka harii no halao rede
telekomunikasaun ida. "Ida ne'e sei hadia ba'beik hodi nuné hodi
servisu internet ho telefone nian bele to'o iha rai-laran tomak," nia
hatete.

Atu hetan tan informasaun, favór kontakta ho:
Jose Texeira , (+670) 728 7080 selae fretilin.media@gmail.com

www.timortruth.com, www.fretilin-rdtl.blogspot.com

Sem comentários: